Kupari
Kupari su najstarije turističko mjesto u Župi u kojemu je 1920. godine izgrađen prvi hotel. Uređuju se plaže, parkovi, šetališta. Grade se sportski tereni, objekti za odmor i rekreaciju, organiziraju izleti, zapravo razvija se ljetni i zimski turizam. Od prvog hotela svaki novi bio je atraktivno arhitektonsko zdanje s bogatstvom turističkih sadržaja, a parkove oko prvih hotela uređivali su vrhunski stručnjaci...
Naselje naslonjeno na sjeverne padine brijega Gorice uvuklo se u duboki potkovasti zaljev da bi se zaštitilo od nepoželjnih došljaka i pljačkaških pohoda gusara. Ime su dobili po "Kuparici" tvornici u kojoj se proizvodio crijep ("kupe").
Na proizvodima je bila otisnuta 1200. godina. Radilo je 12 peći za sušenje opeka i crijepa. Sveukupnu proizvodnju nadzirala je Dubrovačka Republika koja je određivala cijenu, organizirala prijevoz i prodaju. Osobito nakon Velikog potresa 1667. godine u Dubrovniku i okolici bilo je potrebno mnogo cigli i crijepa za obnovu. Glina se kopala ispod Kupara, pa je tako nastala i Kuparska jama koja je navodno bila izvor groznice.
Djelomično je zatrpana pred početak Prvog svjetskog rata, i time je završena proizvodnja "kupa".
Uz ciglanu se vezuje i ime grofa Brnje Kaboge, jednog od vlasnika i prvog Dubrovčanina koji je automobilom došao u Župu što je izazvalo znatiželju stanovnika.
Svoje ladanjske dane u Župi su provodili pomorski kapetan Podić, kapetan na prvom dubrovačkom parnom brodu, zatim obitelj francuskog podrijetla Galjuf od koje potječe Faustin Galjuf, autor poznate pjesme Navis Ragusina.
Kompleks dvorca Toreta u Kuparskom polju bio je početkom XVII. stoljeća samo utvrda što je pripadala obitelji Radmani koja je 1656. godine izgradila dvorac i most preko rijeke kao prilaz dvorcu. Uz ljetnikovac, okružena visokim zidom nalazi se crkvica Velike Gospe iz XVIII. stoljeća. Pod nazivom Crijep naselje se spominje 1299. godine dok se današnji naziv prvi put spominje 1317. godine.
Na blagim padinama šumovitog Pelegrina leže zbijene kamene kuće sa suncem u prozorima, iznad kojega stražari stara crkvica sv. Stjepana čiji najraniji spomen potječe iz 1279. godine. Do nje se može doći sa dvije strane, od Gorice i s magistralne ceste, a na ulazima su ugrađeni kameni križevi koji potječu od XV. do XVII. stoljeće. Uz crkvu je groblje bratstva sv. Stjepana s vrlo starim grobovima. Dubrovački ljetopisci spominju da je crkvica zavjetni dar hrvatskog i dalmatinskog kralja Stjepana, Krešimirova sina, za ozdravljenje.
Na vrhu brežuljka Trapita, najljepšem mjestu u Župi i s pogledom na cijelu Župsku valu, izgrađena je u XVI. stoljeću crkvica sv. Petra. Tijekom stoljeća, kao nijedna druga crkvica u Župi bila je oštećena potresima i rukama zlonamjernika, ali uvijek obnavljana, bila je i ostala mjesto nade i molitve.
Kupari su najstarije turističko mjesto u Župi u kojemu je 1920. godine izgrađen prvi hotel. Uređuju se plaže, parkovi, šetališta. Grade se sportski tereni, objekti za odmor i rekreaciju, organiziraju izleti, zapravo razvija se ljetni i zimski turizam. Od prvog hotela svaki novi bio je atraktivno arhitektonsko zdanje s bogatstvom turističkih sadržaja, a parkove oko prvih hotela uređivali su vrhunski stručnjaci.
Uz obalu, između Kupara i Srebrnog, na predjelu zvanom Goričina bilo je nekada naselje i luka o čemu svjedoče otkriveni ulomci amfora, zdjelica, raznog posuđa i primjerci novca iz rimskog vremena.
Nedaleko od Kupara nalazi se zaseok Blato (Balta) koje se prvi put spominje 1279. godine. Sam naziv mjesta romanskog je podrijetla, a potječe od nakvašene zemlje koja nakon obilnih kiša postaje blato. Odvodnim kanalima otječe višak vode i to je danas plodna površina u Župskom polju.
